Arterijski krvni tlak je pritisak krvi na stijenku arterije. Srce poput pumpe izbacuje krv u aortu, te preko njezinih ogranaka, arterija, arteriola i kapilara krv stiže do mišića i organa. Krvni tlak ovisi o dva čimbenika: o snazi srca, koje pumpa krv u tijelo, i o lumenu (širini) arterija.
Optimalan arterijski krvni tlak je manji od 120/80 mmHg. Mjerenjem krvnog tlaka određuju se dvije vrijednosti : sistolički, tzv. „gornji“ tlak (kada srce izbacuje krv u arterije) i dijastolički, tzv. „donji“ tlak (kada se srce opušta da bi primilo krv).
Povišeni arterijski krvni tlak ili arterijska hipertenzija je kronična (dugotrajna) bolest kod koje je trajno povišen sistolički tlak (iznad 140 mmHg) i/ili dijastolički (iznad 90 mmHg). U više od 95% slučajeva povišenog krvnog tlaka uzrok je nepoznat, tzv. primarna ili esencijalna hipertenzija, a u manje od 5% uzrok je poznat (suženje bubrežne arterije, upale bubrežnog tkiva i dr.), i to je tzv. sekundarna hipertenzija. Bez obzira na uzrok nastanka arterijske hipertenzije, bolest najčešće traje godinama, bez prisutnih tegoba, iako cijelo vrijeme povišeni krvni tlak oštećuje vitalne organe.
Prema nastanku moždani udar može biti ishemijski i hemoragijski. Ishemijski moždani udar nastaje zbog začepljenja ili suženja arterije krvnim ugruškom, trombom ili embolusom. Ugrušak se može razviti na oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili na drugom mjestu, gdje dolazi do otkidanja komadića ugruška koji krvlju doputuje i začepi moždanu arteriju (embolija) (slika 1). Najčešći uzrok stvaranja krvnog ugruška je ateroskleroza.
Cerebrovaskularne bolesti (bolesti krvnih žila mozga) su prema uzroku smrtnosti za oba spola u Hrvatskoj u 2012. godini zauzimale visoko drugo mjesto, nakon ishemijskih bolesti srca. Broj novooboljelih slučajeva i stopa smrtnosti raste s godinama života, posebno od 65 godina na dalje.
Dva su važna koraka u smanjivanju rizika od poboljevanja od moždanog udara koje svatko može primjeniti kako bi spriječio rizik od umiranja i invalidnosti od ove bolesti, a to su: pravodobno prepoznavanje znakova moždanog udara i držanje pod nadzorom čimbenika rizika.
Znanstvenici širom svijeta prepoznali su upozoravajuće znakove koji tijelu šalju poruke o nedovoljnoj opskrbljenosti mozga kisikom.
Ukoliko primjetite da se to događa Vama ili osobi u Vašoj okolini, ne čekajte, već odmah nazovite liječnika. Drugi podjednako opasni simptomi koji se mogu iznenada pojaviti su dvoslike, suhoća usta, mučnina i povraćanje. Ti znakovi traju nekoliko trenutaka zatim nestanu. Ove kratke epizode nazivaju se prolazni ishemični napadi (TIA) ili "mali moždani udari". Iako, kratko traje, TIA predstavlja ozbiljno stanje koje neće proći bez medicinske pomoći. Budući se simptomi brzo povuku, na žalost, većina ljudi ih zanemaruju. Nemojte! Obraćanjem pažnje, možete spasiti život sebi i drugome!
Međutim, poznati su čimbenici koji povećavaju rizik razvoja hipertenzije:
- prekomjerna tjelesna težina i pretilost (gojaznost),
- pušenje,
- nedovoljna tjelesna aktivnost,
- nezdrava (uglavnom masna i slana) prehrana,
- prekomjeran unos soli,
- prekomjeran unos alkohola, stres.
U rizičnu skupinu spadaju i osobe gdje postoji obiteljska sklonost ili osobe koje uzimaju kontraceptivne lijekove.
Prvi simptomi (jutarnje glavobolje u zatiljku, vrtoglavica, umor, promjene vida, smetenost i dr.) javljaju se kada se razviju komplikacije (oštećenja vitalnih organa: srca, mozga, bubrega), pa do postavljanja dijagnoze povišenog krvnog tlaka prođe prosječno 10-20 godina. Iz tih se razloga hipertenzija često zove i „tihi ubojica“. Stoga je vrlo važno redovito kontrolirati krvni tlak.
Hipertenzija povećava rizik za nastanak srčanog infarkta, zatajenja srca, moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće i dr. Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 4 puta veći rizik od nastanka srčanog infarkta i 7 puta veći rizik od nastanka moždanog udara nego osobe s normalnim tlakom. Sve ove komplikacije dovode do visokog stupnja nesposobnosti za rad, pa je to još jedan veliki razlog za mjerenje krvnog tlaka, pravovremeno otkrivanje povišenih vrijednosti i odgovarajuće liječenje.
Ako se tlak drži pod kontrolom (u granicama normale) smanjuje se rizik nastanka srčanog ili moždanog udara. U svrhu očuvanja i kontrole krvnog tlaka svaka osoba može učiniti sljedeće:
1. Prestati pušiti
Već jedna popušena cigareta uzrokuje stiskanje krvne žile i porast krvnog tlaka, a uz prisutnost ostalih rizičnih čimbenika, povećava se opasnost razvoja srčanog i moždanog udara. Svaki prestanak pušenja smanjit će rizik za koronarnu srčanu bolest upola unutar godine dana. Stoga, ako ste spremni prihvatiti izazov i prestati pušiti, predlažemo Vam petnaest koraka u prestanku pušenja.
2. Održavati poželjnu odnosno smanjiti prekomjernu tjelesnu masu
Dobar pokazatelj debljine je tzv. indeks tjelesne mase (ITM). Preporuča se postepeno mršavljenje, jer već gubitak tjelesne težine od 4-5 kg snižava vrijednosti krvnog tlaka, a gubitak od 10 kg može sniziti tlak za 5-10 mmHg.
3. Redovito se baviti tjelesnom aktivnošću, najmanje 30 min./dnevno
Svaka osoba treba prilagoditi intezitet tjelesne aktivnosti prema zdravstvenim i fizičkim sposobnostima organizma (savjetovati se sa svojim liječnikom). To može biti brzo hodanje, lagano trčanje, vožnja biciklom, plivanje i sl. Umjerena tjelesna aktivnost 3-4 puta tjedno snižava krvni tlak za 5-10 mmHg, održava poželjnu tjelesnu težinu te je dobar put za oslobađanje od stresa, a sve su to rizični čimbenici za nastanak kardiovaskularnihi bolesti.
4. Zamijeniti loše prehrambene navike zdravim
Jesti voće i povrće (do 5 obroka dnevno), žitarice, nemasnu hranu, ribu do 3 puta tjedno (posebno plavu ribu), koristiti maslinovo, suncokretovo ili sojino ulje, prednost dati bijelom mesu (piletina ili puretina bez kožice), izbjegavati hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama i ugljikohidratima. Pravilna prehrana snižava krvni tlak 8-14 mmHg.
5. Smanjiti unos soli, izbjegavati dosoljavanje hrane prije nego se proba hrana
Važno je istaknuti da ono što svakodnevno smatramo slanom hranom, za osobu s povišenim krvnim tlakom to je preslana hrana. Ne držati soljenku na stolu, jer će se tako izbjeći dosoljavane hrane. Izbjegavati prerađene prehrambene (suhomesnate, konzervirane) i druge slične proizvode, jer 80% ukupnog unosa soli potječe upravo od ovih proizvoda. Pripremati hranu s manje soli (do 2,4 g soli dnevno) ili umjesto soli koristiti začinsko bilje. Smanjenjem unosa soli 2-3 g, za godinu dana sistolički tlak se može sniziti za 3-8 mmHg, a dijastolički za 2-3 mmHg.
6. Smanjiti unos alkohola
Povišenje krvnog tlaka je vidljivo iznad 2 pića dnevno, pri čemu se kao 1 piće računa 3,6 dl 5% piva ili 1,5 dl 12% vina ili 0,3 dl 40% žestokog alkoholnog pića. Stoga se preporuča manje od 2 pića dnevno za muškarce, odnosno manje od jednog pića za žene.
7. Izbjegavati stresne situacije
Naučiti različite tehnike opuštanja.
8. Kontrolirati krvni tlak
Barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, a osobe pod rizikom i češće.
0 komentari:
Objavi komentar